{"id":1434,"date":"2015-12-01T19:01:45","date_gmt":"2015-12-01T19:01:45","guid":{"rendered":"https:\/\/gkp.org.rs\/?p=1434"},"modified":"2017-12-11T19:04:06","modified_gmt":"2017-12-11T19:04:06","slug":"predlog-zakona-o-stanovanju-neprihvatljiv","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/lokalne-politike-i-urbana-samouprava\/predlog-zakona-o-stanovanju-neprihvatljiv\/","title":{"rendered":"Predlog zakona o stanovanju neprihvatljiv"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u010cetrnaest\u00a0organizacija i inicijativa iz Beograda, Ni\u0161a, Novog Sada i Zrenjanina, 7. decembra\u00a0je zajedni\u010dki podnelo\u00a0primedbe na Nacrt zakona o stanovanju i odr\u017eavanju zgrada koji je trenutno na javnoj raspravi. Pro\u010ditajte za\u0161to\u00a0smatramo da je neophodno povu\u0107i ovaj Nacrt i otvoriti prostor za \u0161iroki dru\u0161tveni dijalog o odr\u017eivom stanovanju, pripadaju\u0107oj ulozi dr\u017eave i gra\u0111ana, i mehanizmima za njegovo ostvarenje.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>PRIMEDBE NA NACRT ZAKONA O STANOVANJU I ODR\u017dAVANJU ZGRADA<\/u><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nacrt zakona o stanovanju i odr\u017eavanju zgrada koji je pripremilo Ministarstvo gra\u0111evinarstva saobra\u0107aja i infrastrukture (u daljem tekstu: Predlaga\u010d) progla\u0161ava razvoj stanovanja, odr\u017eavanje i upravljanje zgradama \u2013 javnim interesom, a teret njegovog ispunjenja prebacuje gotovo potpuno na gra\u0111ane, dok njima ograni\u010dava pravo da odlu\u010duju kako o svojoj privatnoj imovini tako i unutar zajednice u kojoj \u017eive. Podstanari su prepu\u0161teni na milost i nemilost stanodavaca, a lica koja bivaju iseljena nemaju adekvatnu za\u0161titu u skladu sa odredbama Me\u0111unarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Sa druge strane, Nacrt zakona previ\u0111a mogu\u0107nosti uklju\u010divanja samih gra\u0111ana u realizaciji dela \u201estambene podr\u0161ke\u201c, \u0161to bi u\u010dinilo re\u0161avanje stambenog pitanja br\u017eim i izglednijim za deo stanovni\u0161tva koje ne mo\u017ee da ga re\u0161i pod tr\u017ei\u0161nim uslovima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Budu\u0107i da je Predlaga\u010d preuzeo na sebe zadatak da Zakonom o stanovanju i odr\u017eavanju zgrada uredi oblasti koje trenutno reguli\u0161u tri razli\u010dita zakona (Zakon o stanovanju, Zakon o odr\u017eavanju stambenih zgrada i Zakon o socijalnom stanovanju), u javnosti se stvorilo o\u010dekivanje da se radi na \u201ekrovnom zakonu\u201c, sveobuhvatnom okviru za re\u0161avanje vi\u0161edecenijske stambene krize u Srbiji, koja obuhvata hiljade izbeglica i interno raseljenih lica koja jo\u0161 uvek nemaju re\u0161eno stambeno pitanje, devastiranje stambenog fonda, prinudna iseljenja koja su u proteklom periodu obuhvatila hiljade stanovnika Beograda, oporezivanje socijalnog stanovanja, stotine hiljada \u201epodstanara\u201c koji nemaju nikakav ugovor o zakupu i koji ve\u0107 sutra mogu da budu izba\u010deni na ulicu voljom stanodavaca, probleme besku\u0107nika od kog se sistematski okre\u0107e glava, veliki procenat prenaseljenih stanova, kao i nemogu\u0107nost za mla\u0111e generacije da se osamostale\u2026 Na \u017ealost, umesto da re\u0161avaju probleme, ponu\u0111ena re\u0161enja \u010dine stanovanje dodatno neodr\u017eivim, suprotno proklamovanim ciljevima. Stoga, smatramo da je neophodno povu\u0107i ovaj Nacrt i otvoriti prostor za \u0161iroki dru\u0161tveni dijalog o odr\u017eivom stanovanju, pripadaju\u0107oj ulozi dr\u017eave i gra\u0111ana, i mehanizmima za njegovo ostvarenje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>I \u2013 Upravljanje i odr\u017eavanje zgrada<\/u><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Predlo\u017eeno uvo\u0111enje \u201eprofesionalnog upravnika\u201c i posebno \u201eprinudne uprave\u201c u stambene zgrade name\u0107e dodatno finansijko izdavanje, a oduzima politi\u010dku i poslovnu sposobnost gra\u0111ana. \u201eProfesionalno upravljanje\u201c stambenim zgradama ograni\u010dava pravo na svojinu i slobodno udru\u017eivanje, a odlu\u010divanje izme\u0161ta iz same zajednice koje se te odluke ti\u010du. Ako ova principijelna zamerka nije dovoljna, prakti\u010dne posledice toga da neko ko ne \u017eivi u zgradi, a mo\u017ee da sedi i desetinama kilometara dalje, treba da se bavi njenom dobrobiti bolje od ljudi koji su za nju najzainteresovaniji \u2013 trebalo bi da su dovoljno ilustrativne.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Posebno je indikativno da se ovaj tip upravljanja uvodi samo za stambene zgrade. Da li je mogu\u0107e da do ograni\u010davanja prava raspolaganja svojinom propisanih ovim zakonom dolazi samo u slu\u010daju kada se radi o pravu svojine na stanovima, a ne i kada je re\u010d o svojini nad poslovnim objektima i objektima u kojima delatnost obavljaju dr\u017eavne uprave, javna preduze\u0107a i ustanove \u010diji je osniva\u010d Republika, autonomna pokrajna ili jedinica lokalne samouprave? Ispada da Predlaga\u010d smatra da su nosioci prava svojine na stanovima neuki i neodgovorni, pa je potrebno da interveni\u0161e i propi\u0161e do detalja na\u010din odr\u017eavanja i upravljanja njihovom svojinom, kao i da uvodi institut \u201eprinudne uprave\u201c ukoliko oni to ne \u010dine na zadovoljavaju\u0107i na\u010din, za razliku od vlasnika ostalih nepokretnosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sli\u010dna je situacija sa nametanjem obaveze osiguranja za \u0161tetu od stambenih zgrada. Za\u0161to zakonodavac na prvom mestu smatra da je neophodno da se zgrade uop\u0161te osiguravaju kada broj pri\u010dinjenih \u0161teta od zgrada do sada nije bio brojan, barem ne u tolikoj meri da bi bilo neophodno uvoditi obavezno osiguranje? Na drugom mestu za\u0161to zakonodavac smatra da \u0161tete mogu nastupiti samo od stambenih zgrada. Ako bismo \u010dak i prihvatili neophodnost osiguranja zgrada, onda bi trebalo podrazumevati da \u0161teta mo\u017ee nastupiti od svih objekata, koji bi takvom logikom morali da budu osigurani.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Predlo\u017eena re\u0161enja zapravo jedino uvode nove izdatke ve\u0107 osiroma\u0161enom stanovni\u0161tvu. I to je ono \u0161to najvi\u0161e zabrinjava sa ovakvim Nacrtom. Umesto da prepozna koren problema koji poku\u0161ava da re\u0161i, Predlaga\u010d ga produbljuje. Trenutni stambeni fond je u najve\u0107oj meri neodr\u017eavan zbog materijalne nemogu\u0107nosti gra\u0111ana a ne individualnih neodgovornosti spram imovine. Sama dr\u017eava i javna komunalna preduze\u0107a imaju zna\u010dajnu ulogu u tome kakvo je stanje. Ako je cilj popraviti uslove stanovanja, uvo\u0111enje novih nameta u vidu profesionalne uprave i osiguranja posti\u017ee se zapravo suprotno. Izdvajanja za stanovanje bi morala i\u0107i isklju\u010divo u smeru teku\u0107eg i investicionog odr\u017eavanja a ne u smeru njihovog menad\u017ementa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nijedna uprava ne mo\u017ee da obezbedi nov\u010dana sredstva tamo gde su stanari u lo\u0161oj ekonomskoj situaciji, osim kroz prinudnu naplatu i plenidbu imovine \u0161to je izgleda i glavna funkcija \u201eprofesionalnog upravnika.\u201c U kona\u010dnici, sa ovakvim re\u0161enjem, ljudi \u0107e pre ostajati bez stanova nego \u0161to \u0107e zgrade biti u dobrom stanju, a to svakako nije odr\u017eivo stanovanje. Umesto uvo\u0111enja prinudne uprave i prinudne naplate, mnogo celishodnije bi bilo omogu\u0107iti i osna\u017eiti same stambene zajednice da se bave svojom dobrobiti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>Komentari \u010dlanova<\/u><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 2. se defini\u0161e javni interes:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>(1) Odr\u017eivi r\u0430zvoj st\u0430nov\u0430nj\u0430 predst\u0430vlj\u0430 j\u0430vni interes z\u0430 Republiku Srbiju, kroz r\u0430zvoj st\u0430mbenog sektor\u0430 u Republici Srbiji u cilju un\u0430pre\u0111enj\u0430 uslov\u0430 st\u0430nov\u0430nj\u0430 gr\u0430\u0111\u0430n\u0430 i o\u010duv\u0430nj\u0430 i un\u0430pre\u0111enj\u0430 vrednosti st\u0430mbenog fond\u0430, uz istovremeno un\u0430pre\u0111enje energetske efik\u0430snosti i sm\u0430njenje neg\u0430tivnih utic\u0430j\u0430 n\u0430 \u017eivotnu sredinu i r\u0430cion\u0430lno kori\u0161\u0107enje resurs\u0430.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>(2) Odr\u017e\u0430v\u0430nje i upr\u0430vlj\u0430nje u: st\u0430mbenim zgr\u0430d\u0430m\u0430, st\u0430mbeno-poslovnim zgr\u0430d\u0430m\u0430, poslovnim zgr\u0430d\u0430m\u0430, zgr\u0430d\u0430m\u0430 j\u0430vne n\u0430mene ili zgr\u0430d\u0430m\u0430 koje su progl\u0430\u0161ene z\u0430 kulturno dobro i zgr\u0430de u z\u0430\u0161ti\u0107enim kulturno-istorijskim celin\u0430m\u0430, u cilju spre\u010d\u0430v\u0430nj\u0430 ili otkl\u0430nj\u0430nj\u0430 op\u0430snosti po \u017eivot i zdr\u0430vlje ljudi, odnosno u cilju obezbe\u0111iv\u0430nj\u0430 sigurnosti zgr\u0430de i njene okoline t\u0430ko\u0111e su u j\u0430vnom interesu.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>(3) U cilju ostv\u0430riv\u0430nj\u0430 j\u0430vnog interes\u0430 Republik\u0430 Srbij\u0430, \u0430utonomn\u0430 pokr\u0430jin\u0430 i jedinic\u0430 lok\u0430lne s\u0430moupr\u0430ve obezbe\u0111uju sredstv\u0430 u svojim bud\u017eetim\u0430 z\u0430 ispunjenje utvr\u0111enih ob\u0430vez\u0430.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako u na\u0161em zakonodavstvu ne postoji definicija javnog interesa, morali bismo, u cilju koncipiranja istog, da napravimo paralelu sa pojmom instituta javnog poretka, kome je u pravnoj teoriji i praksi, posve\u0107eno znatno vi\u0161e prostora. Naime, predvi\u0111eno je da javni poredak sadr\u017ei osnovne vrednosti dru\u0161tva u okviru koga funkcioni\u0161e i pravni sistem (kao i ostali, nepravni segmenti dru\u0161tvene zajednice) kojim se, izme\u0111u ostalog, ostvaruje za\u0161tita privatnog i javnog interesa. Sledi da bi svaki interes dr\u017eave mogao biti progla\u0161en javnim interesom ukoliko tako odlu\u010di parlament. To ne zna\u010di da predlaga\u010d zakona ne treba oprezno da pristupi progla\u0161avanju odre\u0111enog interesa javnim interesom i da kao takav interes proglasi samo onaj kojim se \u0161tite osnovne vrednosti dru\u0161tva, jer bi u\u010destalo i pre\u0161iroko kori\u0161\u0107enje ovog instituta isti dovelo u ravan floskule, koja se upotrebljava u svakom slu\u010daju kada je potrebno obrazlo\u017eiti neke promene ili institute u pravnom sistemu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da li je onda tako (da ka\u017eemo neoprezno) postupio zakonodavac kada je javnim interesom proglasio \u201espre\u010davanja ili otklanjanja opasnosti po \u017eivot i zdravlje ljudi, obezbe\u0111ivanja sigurnosti zgrade i njene okoline\u201c a zatim po strani ostavio sve objekte koji se u smislu Nacrta ne smatraju stambenom zgradom, kao da opasnost po \u017eivot i zdravlje ljudi ne mo\u017ee nastupiti od objekata koji nisu stambene zgrade. Sli\u010dno je i sa progla\u0161avanjem javnog intertesa kao\u00a0<em>\u201e<\/em><em>unapre\u0111enje energetske efikasnosti i smanjenje energetskih uticaja na \u017eivotnu sredinu i racionalno kori\u0161\u0107enje resursa\u201c.\u00a0<\/em>S obzirom na to da je Nacrtom specifi\u010dno kvalifikovan javni interes, isti je nemogu\u0107e ostvariti, bez podvo\u0111enja i ostalih objektata pod standard energetske efikasnosti; posebno imaju\u0107i u vidu veliki broj zgrada kojima namena nije stambena, a koji su veliki potro\u0161a\u010di energenata (bolnice, \u0161kole, ministarstva, sudovi, poslovne zgrade).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stavom 3. \u010dlana 2. se predvi\u0111aju bud\u017eetska izdvajanja za ispunjenje javnog interesa, dok ponu\u0111ena re\u0161enja uglavnom ne defini\u0161u o kojim sredstvima je re\u010d pa nalazimo da bi ovakvu formulaciju morao da prati pravilnik koji defini\u0161e u kojem procentu bud\u017eetska sredstva u\u010destvuju u odre\u0111enim stavkama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prelaznim i zavr\u0161im odredbama Nacrta propisano je da stupanjem na snagu Zakona prestaje da va\u017ei odredba \u010dlana 19, stav 2. ZOSPO koja propisuje oblik svojine na zajedni\u010dkim delovima zgrade a Nacrtom je potpuno izostavljeno regulisanje svojine na zajedni\u010dkim delovima zgrade, tako da bi stupanjem na snagu Nacrta u formi Zakona bila ostavljena velika pravna praznina. Shodno navedenom potrebno je odrediti u kom svojinskom obliku se nalaze zajedni\u010dki delovi zgrade.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 14. stavom 7. predvi\u0111eno je da\u00a0<em>\u201e<\/em><em>Ako im\u0430 vi\u0161e t\u0430kvih vl\u0430snik\u0430 posebnih delov\u0430 koji bi z\u0430jedni\u010dki deo pretv\u0430rili u st\u0430n z\u0430 st\u0430nov\u0430nje porodice prednost im\u0430 vl\u0430snik posebnog del\u0430 koji im\u0430 vi\u0161e \u010dl\u0430nov\u0430 dom\u0430\u0107instv\u0430.\u201c<\/em>\u00a0Ovakvo predlo\u017eeno re\u0161enje bi moglo da izazove brojne probleme u praksi, usled otvarnja \u0161iroke mogu\u0107nosti za manipulacije. Smatramo da bi prikladnije bilo da ovakav spor re\u0161ava sama stambena zajednica uz odre\u0111ene smernice, umesto \u0161to se zanemaruju sve druge okolnosti osim broja prijavljanih osoba na odre\u0111eni stan.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 16. predvi\u0111eno je da<em>\u00a0\u201e<\/em><em>Poslove upr\u0430vlj\u0430nj\u0430 zgr\u0430dom vr\u0161i:<\/em><\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li><em>vl\u0430snik, z\u0430 zgr\u0430de bilo koje n\u0430mene u kojim\u0430 je jedno lice isklju\u010divi vl\u0430snik svih delov\u0430 zgr\u0430de;<\/em><\/li>\n<li><em>vl\u0430snici posebnih delov\u0430, z\u0430 zgr\u0430de z\u0430 porodi\u010dno st\u0430nov\u0430nje;<\/em><\/li>\n<li><em>st\u0430mben\u0430 z\u0430jednic\u0430 preko svojih org\u0430n\u0430 ili profesion\u0430lni upr\u0430vnik kome su povereni poslovi upr\u0430vlj\u0430nj\u0430, u st\u0430mbenoj zgr\u0430di koj\u0430 im\u0430 z\u0430jedni\u010dke delove zgr\u0430de i n\u0430jm\u0430nje dv\u0430 posebn\u0430 del\u0430 \u010diji su vl\u0430snici r\u0430zli\u010dit\u0430 lic\u0430;<\/em><\/li>\n<li><em>vl\u0430snici posebnih delov\u0430 preko svojih org\u0430n\u0430, u zgr\u0430d\u0430m\u0430 koje nem\u0430ju ni jed\u0430n poseb\u0430n deo n\u0430menjen z\u0430 st\u0430nov\u0430nje.\u201c<\/em><\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovako formulisan \u010dlan implicira da Predlaga\u010d prakti\u010dno smatra vlasnike posebnih delova stambenih zgrada osobama ograni\u010dene poslovne sposobnosti, jer isklju\u010divo njima name\u0107e obaveze anga\u017eovanja upravnika. Ako Predlaga\u010d smatra da se odr\u017eavanje zgrada mo\u017ee popraviti uvo\u0111enjem spoljnog upravnika, nejasno je \u0161to tu normu ne prepisuje za sve zgrade, pogotovo po\u0161to se poslovne zgrade ili zgrade u svojini dr\u017eave ne nalaze nu\u017eno u ni\u0161ta boljem stanju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010cinjenica je da su zgrade neodr\u017eavane usled lo\u0161eg op\u0161teg materijalnog stanja u kom se nalazi na\u0161e dru\u0161tvo, a ne usled neznanja vlasnika kojima treba nametnuti tutora i uteriva\u010da dugova. Zar se daljim osiroma\u0161enjem gra\u0111ana, necelishodnim i povrh svega bespotrebnim re\u0161enjima ne ostvaruje zapravo suprotno od proklamovanog cilja?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 20. stav 2. utvr\u0111uje da Registrator nije u obavezi da ispituje ta\u010dnost \u010dinjenica iz prijave i verodostojnost dokumentacije, \u0161to stvara mogu\u0107nost malverzacija i prevara, \u010dime mo\u017ee da se nanese \u0161teta stanarima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Odredbom \u010dlana 26. Nacrta propisuje se tro\u010detvrtinska ve\u0107ina za odlu\u010divanje o mnogim pitanjima. Ova superkvalifikovana ve\u0107ina za gotovo sve odluke je presedan u na\u0161em pravnom sistemu i u postoje\u0107oj praksi te\u0161ko ostvariva. Iz toga je jasno da \u0107e paralisati odlu\u010divanje u mnogim pitanjima, \u0161to \u0107e dalje voditi \u201eprinudnoj upravi\u201c za koju bi mogli da posumnjamo da je ideal ka kome se ovim Nacrtom te\u017ei. Ne postoji drugi razlog da \u201estambena zajednica\u201c ima zahtevnije kriterijume za odlu\u010divanje od privrednog dru\u0161tva, osim da se ona onemogu\u0107i u radu. Umesto da stvara okvir u kojem bi se stimulisao dijalog i osna\u017eivala stambena zajednica, Nacrt uvodi re\u0161enje koje \u0107e onemogu\u0107iti njen rad. Potrebno je utvrditi koje odluke radikalno uti\u010du na karakter i sastav stambene zajednice i za njih utvrditi \u0161ta je neophodna ve\u0107ina ili gde je potreban konsuzus (kao recimo za nadogradnju zgrade) a za ostale odluke ostaviti da odlu\u010duju oni koji su zainteresovani.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 29. Nacrta uvodi se obavezno osiguranje za \u0161tetu od zgrade, iako nije izri\u010dito navedeno, tuma\u010denjem teksta dolazi se do zaklju\u010dka da se obavezno osiguranje odnosni samo na stambene zgrade. Ovakvom re\u0161enju mogu se uputiti dve zamerke. Prvo, obavezno osiguranje je u na\u0161em pravnom sistemu propisano samo u nekoliko slu\u010dajeva (obavezno osiguranje od autoodgovornosti za \u0161tete u\u010dinjene tre\u0107im licima, obavezno osiguranje od profesionalne odgovornosti, brokera, ste\u010dajnih upravnika itd,). Ne vidimo potrebu da se zgrada obavezno osigurava, jer \u0161tete od zgrade nisu \u010deste niti predstavljaju veliku opasnost da bi zakonodavac donosio ovakvo re\u0161enje. Drugo, nema opravdanja da se obaveza obaveznog osiguranja name\u0107e samo stambenim zgradama, dok ostale zgrade ostaju van interesovanja Predlaga\u010da.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stavom 2. \u010dlana 31. Nacrta propisano je da upravnik ima pravo na naknadu za svoj rad koju odre\u0111uje skup\u0161tina stambene zajednice. Smatramo da odluka da li \u0107e upravniku priznati pravo na naknadu treba da bude u nadle\u017enosti skup\u0161tine. Ovako postavljeno re\u0161enje skup\u0161tini ostavlja samo da odredi visinu naknade. U dugoj praksi primene do sada va\u017ee\u0107eg Zakona o odr\u017eavanju stambenih zgrada nije se kao sporno postavilo pitanje naknade za rad predsednika skup\u0161tine zgrade. Ono \u0161to jeste problem je visina dodatnih nadoknada (porez, doprinos za penzioni fond i doprinos za zdravstvo) koja uti\u010de na koli\u010dinu ukupno raspolo\u017eivih sredstava za odr\u017eavanja zgrade.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 32. propisano je da du\u017enost profesionalnog upravnika mo\u017ee da obavlja privredno dru\u0161tvo koje kao zaposlenog ima jedno lice sa licencom za profesionalnog upravnika. Dakle, Predlaga\u010d smatra da \u0107e \u201eprofesionalni upravnik\u201c odnosno privredno dru\u0161tvo sa jednim zaposlenim, koje obavlja funkciju upravnika u neograni\u010denom broju zgrada (koje mogu biti udaljene i desetinama kilometara) bolje obavljati poverene du\u017enosti nego vlasnici koji su direktno zainteresovani da upravljaju svojom imovinom. Predlo\u017eeno re\u0161enje samo uspostavlja odgovornost za proklamove clijeve ali ni\u010dim ne garantuje kvalitet njihovog ispunjenja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stavom 1. \u010dlana 33. se predvi\u0111a licenciranje \u201eprofesionalih upravnika\u201c od strane Privredne komore Srbije kao mehanizma obuke za upravlja\u010dke poslove. Nalazimo da bi bilo daleko celishodnije kada bi se obrazovanje po pitanju upravljanja i odr\u017eavanja usmerilo na postoje\u0107e predsednike skup\u0161tina zgrade ili celokupnu populaciju. Ako je odr\u017eivo stanovanje progla\u0161eno za javni interes, za\u0161to ne bi postalo i delom op\u0161teg obrazovanja? Dodatno, za\u0161to bi licenciranje za upravnika bilo uslovljeno stru\u010dnom spremom? Ovakvo re\u0161enje bi onemogu\u0107ilo i postoje\u0107e predsednike skup\u0161tina zgrada sa dobrim rezultatima, a bez odgovaraju\u0107eg nivoa obrazovanja da nastave da se bave odr\u017eavanjem svoje zgrade.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U uslovima propisanim \u010dlanom 33. stav 1. propu\u0161teno je da se \u201eprofesionalni upravnik\u201c obavezno osigura od profesionalne odgovornosti. Upravniku je ovim Nacrtom dat \u0161irok krug ovla\u0161\u0107enja, njegovim radom, propustima u radu, zloupotrebama mo\u017ee za vlasnike nastati \u0161teta koju kasnije ne\u0107e mo\u0107i da nadoknade.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 38. Nacrta predvi\u0111eno je da stambena zajednica sa 30 posebnih delova mora da poveri poslove upravljanja profesionalnom upravniku. Nejasno je za\u0161to postoji ova obaveza, pogotovo ako ve\u0107 praksa pokazuje da veliki broj skup\u0161tina zgrada funkcioni\u0161e sasvim dobro i bez \u201eupravnika\u201c sa strane. Dodatno je nejasno kako se Predlaga\u010d opredelio za ovu brojku posebnih delova za anga\u017eovanje profesionalnih upravnika, s obzirom da s brojem stanova raste i broj stanara koji u\u010destvuju u radu i odr\u017eavanju svoje skup\u0161tine i zgrade. Jedini razlog za ovo re\u0161enje koje uklju\u010duje obavezu anga\u017eovanja \u201eprofesionalnog upravnika\u201c u velikom broju zgrada, ali ne u svim, vidimo u tome \u0161to su manje zgrade verovatno i manje lukrativne.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 43. stav 2 Nacrta predvi\u0111a se da lokalna samouprava mo\u017ee da utvr\u0111uje zone u kojima se stanari obavezuju da investiraju u spoljni izgled zgrade, kao i da vr\u0161i prinudnu naplatu za te radove. Predlaga\u010d o\u010digledno ima legitimnu \u017eelju da na\u0161e sumorne gradove u\u010dini lep\u0161im i umivenim, te je i izgled eksterijera doveo u rang javnog interesa. Ipak, Predlaga\u010d ponovo previ\u0111a da su zapu\u0161tene fasade ogledalo op\u0161te nema\u0161tine u kojoj se nalazi dru\u0161tvo. Da li Predlaga\u010d gra\u0111ane vidi kao obesne \u0161krtice koje namerno kvare njegovu zamisao o lepim gradovima, pa je potrebno da ih privoli da plate ne\u0161to \u0161to ne \u017eele da plate? Ako jedinica lokalne samouprave \u017eeli da ima reprezentativne gradske zone onda treba za to da nameni bud\u017eetska izdavanja i preusmeri porez koji pla\u0107aju poslovni korisnici u tim zonama, a ne da teret svoje zamisli u potpunosti prebaci na gra\u0111ane koji ne mogu da zadovolje osnovne \u017eivotne potrebe, \u010dime \u0107e ih primorati da se isele iz svojih stanova.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 44. defini\u0161u se org\u0430niz\u0430ci\u0458e k\u043e\u0458ima mo\u017ee biti p\u043ev\u0435r\u0435n\u043e \u043eb\u0430vl\u0458\u0430nj\u0435 p\u043esl\u043ev\u0430 \u043ed \u0458\u0430vn\u043eg int\u0435r\u0435s\u0430 u \u043ebl\u0430sti st\u0430n\u043ev\u0430nj\u0430 tako da uklju\u010duju i privredna dru\u0161tva koja nisu u javnom vlasni\u0161tvu. Ovo re\u0161enje dodatno izme\u0161ta mehanizme ispunjenja javnog interesa od same zajednice \u010diji interes je u pitanju, te je stoga neprimereno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>II \u2013 Kori\u0161\u0107enje stanova i prinudno iseljenje<\/u><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Poglavlje Nacrta koje reguli\u0161e kori\u0161\u0107enje stanova i prinudno iseljenje neprihvatljivo je u potpunosti. Odredbama ovog poglavlja je stanovanje kao kategorija putpuno izba\u010deno iz Nacrta zakona koji, ako je verovati nazivu, treba da reguli\u0161e oblast stanovanja! Ta\u010dniji naziv zakona bi bio \u201eZakon o vlasni\u0161tvu nad nekretninama i njihovom odr\u017eavanju\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><u>Kori\u0161\u0107enje stanova<\/u><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 50. stav 1. Nacrta definisano je da se stan, osim po osnovu prava svojine, koristi i po osnovu prava zakupa, ali ve\u0107 stav 3. istog \u010dlana predvi\u0111a da ugovor o zakupu \u201emo\u017ee biti zaklju\u010den po op\u0161tim pravilima zakona kojim se ure\u0111uju obligacioni odnosi\u201c, nakon \u010dega podstanari ispadaju iz kategorije stanara, njihov polo\u017eaj se isklju\u010duje iz pojma \u201estanovanja\u201c i upu\u0107uju se da sva dalja pitanja reguli\u0161u u ugovornom odnosu sa stanodavcima, \u0161to u stvarnosti zna\u010di da su prepu\u0161teni na milost i nemilost \u201egazdi\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Va\u017ee\u0107e re\u0161enje o zakupu stana u privatnoj svojini, predvi\u0111eno odredbama Zakona o stanovanju, povoljnije je za zakupca\/podstanara od op\u0161tih odredbi Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisana autonomija volje ugovornih strana koje mogu predvideti odredbe kakve \u017eele. A kako je zakupodavac ekonomski ja\u010da strana, on \u0107e, po pravilu, nametnuti odredbe ugovora koje njemu odgovaraju. Imaju\u0107i u vidu da je predlaga\u010d Nacrta javnim interesom proglasio \u201eodr\u017eivi razvoj stanovanja u cilju unapre\u0111enja uslova stanovanja gra\u0111ana\u201c, re\u0161enje predvi\u0111eno odredbom \u010dlana 50. stav 3. nije u skladu sa proklamovanim ciljem. Radi ostvarenja cilja, potrebno je u tekst Nacrta uvrstiti niz odredaba koje \u0107e unaprediti za\u0161titu podstanara, ili bar ne\u0107e i\u0107i ispod va\u017ee\u0107eg minimuma za\u0161tite propisanog Zakonom o stanovanju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Naro\u010dito predla\u017eemo da se \u010dlan 17. izmeni na na\u010din da se podstanarima omogu\u0107i da punova\u017eno u\u010destvuju u radu skup\u0161tine Stambene zajednice u periodu dok stanuju u njoj. Ovo re\u0161enje \u0107e bitno unaprediti ne samo polo\u017eaj podstanara, ve\u0107 i funkcionisanje stambenih zajednica, budu\u0107i da su podstanari vi\u0161e zainteresovani za poslove stambene zajednice u kojoj \u017eive nego \u0161to su vlasnici stanova zainteresovani da u\u010destvuju u stambenoj zajednici u kojoj ne \u017eive.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><u>Prinudno iseljenje<\/u><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clan 52. Nacrta, koji je preuzet iz postoje\u0107eg Zakona o stanovanju u potpunosti je neuskla\u0111en sa odredbama Me\u0111unarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Op\u0161tim komentarima 4 i 7 Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava, UN smernicama o raseljavanjima zasnovanim na razvoju i Evropskom konvencijom za za\u0161titu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Iako nije sporno propisivanje uslova u prvom stavu ovog \u010dlana pod kojima se mo\u017ee sprovesti iseljenje, sporno je na koji na\u010din se ono sprovodi. Postupak ni u kom slu\u010daju ne mo\u017ee biti hitan niti je mogu\u0107e propisati da \u017ealba podneta u ovom postupku ne odla\u017ee izvr\u0161enje jer je to u suprotnosti sa osnovnim pravilima koja se u pravnom poretku predvi\u0111aju da bi pravni lek bio efikasan i efektivan. Tako\u0111e, postupak za iseljenje u slu\u010dajevima predvi\u0111enim u \u010dlanu 52. Nacrta Zakona neophodno je premestiti u poglavlje koje se odnosi na postupak prinudnog iseljenja i upodobiti garancije koje va\u017ee u postupcima prinudnog iseljenja sa iseljenjima u SVIM slu\u010dajevima. Kasnije odredbe ovog poglavlja koje propisuju postupak iseljenja nisu uskla\u0111ene sa obavezama koje je Republika Srbija du\u017ena da po\u0161tuje u pogledu prava na adekvatno stanovanje. U tom smislu ovaj komentar sadr\u017ei samo najzna\u010dajnije primedbe u pogledu ovog odeljka Nacrta Zakona.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 53. Nacrta propisano je da je prinudna iseljenja i raseljavanja mogu\u0107e sprovoditi samo \u201ekada je to neophodno i opravdano u cilju za\u0161tite javnog interesa\u201c, dok se odredbom \u010dlana 54. Nacrta obaveza obezbe\u0111enja nu\u017enog sme\u0161taja ograni\u010dava mogu\u0107no\u0161\u0107u raseljenog lica da obezbedi sme\u0161taj, \u0161to je neprihvatljivo, budu\u0107i da je \u010dlanom 53. predvi\u0111eno da se raseljavanje sprovodi kada: \u201e3. naselje nije mogu\u0107e prostorno urediti bez ru\u0161enja dela postoje\u0107ih objekata (\u2026) 5. se stambeni objekat nalazi u prostornom obuhvatu sprovo\u0111enja gra\u0111evinskih i infrastrukturnih projekata od javnog interesa i za koje se sprovodi postupak eksproprijacije.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iz ovoga sledi da \u0107e lice koje ima dovoljno sredstava u smislu Nacrta biti du\u017eno da pla\u0107a sme\u0161taj sve dok mu se odlukom nadle\u017enog organa ne isplati naknada za eksproprisanu nepokretnost. Ovo svakako nije primereno i pravi\u010dno re\u0161enje, te se mora izmeniti tako \u0161to \u0107e se nu\u017eni sme\u0161taj obavezno obezbediti u navedenim slu\u010dajevima bez obzira na sredstva sa kojima raspola\u017ee raseljeno lice. Ukoliko se lice raseljava radi prostornog ure\u0111enja naselja ili ukoliko se raseljava dok je postupak eksproprijacije u toku, \u010dinjenica da li raseljeno lice ima sredstava da obezbedi sme\u0161taj ne sme imati uticaja na obavezu obezbe\u0111ivanja nu\u017enog sme\u0161taja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201cNu\u017eni sme\u0161taj\u201d onako kako je definisan u \u010dlanu 54. Nacrta ne prati kriterijume koji odre\u0111uju adekvatno stanovanje ili adekvatni sme\u0161taj iz Me\u0111unarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, npr. ne predvi\u0111a kriterijum adekvatne lokacije koji je apsolutno neophodan za adekvatnost stanovanja. Isto tako, \u201cnu\u017eni sme\u0161taj\u201d ne mo\u017ee da ide ispod nivoa koji se obezbe\u0111uje za socijalno stanovanje jer bi sve drugo zna\u010dilo ozakonjenje diskriminacije prema ljudima koji se prinudno iseljavaju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Poseban problem ovog poglavlja Nacrta je \u0161to ne predvi\u0111a nikakvu za\u0161titu lica nad kojima se sprovode prinudna iseljenja koja se ne sprovode iz razloga predvi\u0111enih \u010dlanom 53. Nacrta. Kao \u0161to je za\u0161tita podstanara isklju\u010dena iz zakonske oblasti stanovanja, a podstanari gurnuti na teren obligacionih odnosa i neravnopravnih \u201epregovora\u201c sa zakupodavcima, jo\u0161 drasti\u010dnije su tretirana lica koja se, na primer, prinudno iseljavaju zbog nepla\u0107enih obaveza prema javnim preduze\u0107ima, poreza i drugih dad\u017ebina, prepu\u0161tena na milost i nemilost izvr\u0161itelja, odnosno isklju\u010dena iz statusa stanara i gurnuta na teren Zakona o obezbe\u0111enju i izvr\u0161enju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ustav Republike Srbije u \u010dlanu 1. predvi\u0111a da je Republika Srbija zasnovana na socijalnoj pravdi, dok \u010dlan 91. Ustava nala\u017ee da se pla\u0107anje poreza i drugih da\u017ebina zasnuje na ekonomskoj mo\u0107i obveznika. Po\u0161to dr\u017eava na svakom koraku kr\u0161i ove ustavne norme, sve \u010de\u0161\u0107e smo svedoci da gra\u0111ani koji ne mogu da plate obaveze prema dr\u017eavi ostaju bez stanova. Me\u0111utim, to \u0161to je gra\u0111anin ostao bez vlasni\u0161tva nad stanom ne zna\u010di da je ostao bez stambenih potreba, odnosno da je prestao biti stanar. \u0160tavi\u0161e, Ustav Republike Srbije u \u010dlanu 40. jasno \u0161titi nepovredivost stana, odnosno prava dr\u017eaoca stana, tako da je isklju\u010denje iz zakona o stanovanju onih stanara koji nisu vlasnici stanova i stanara kojima se u postupku izvr\u0161enja oduzima krov nad glavom ne samo politi\u010dki i socijalno neodgovorno, ve\u0107 i neustavno re\u0161enje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Minimalna mera koju bi predlaga\u010d morao da predvidi jeste da u obavezu obezbe\u0111ivanja nu\u017enog sme\u0161taja i u primenu drugih mera za\u0161tite koje predvi\u0111a postupak raseljavanja i prinudnog iseljenja (\u010dlan 55-61.) uklju\u010di SVE ljude u Srbiji koji pod prinudom ostaju bez krova nad glavom, a naro\u010dito one koje iz domova isteruje dr\u017eava \u2013 bilo iz razloga predvi\u0111enih \u010dlanom 53, bilo zato \u0161to gra\u0111anin ne mo\u017ee da pla\u0107a poreze i dad\u017ebine, ili iz nekog drugog razloga.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U duhu \u010dlana 55. Nacrta Predlaga\u010d bi naro\u010dito morao da predvidi i podstakne saradnju organa vlasti koji u\u010destvuju u sprovo\u0111enju prinudnog iseljenja i raseljavanja na izradi socijalnih karata porodica u Srbiji, iz kojih \u0107e se jednostavno mo\u0107i utvrditi da li obaveznik mo\u017ee da pla\u0107a komunalne ra\u010dune, poreze, zakupninu i druge obaveze. Na takvim podacima bi zatim trebalo da se zasnuje celokupna stambena politika dr\u017eave, u smislu citirane odredbe \u010dlana 1 Ustava.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>III \u2013 Stambena podr\u0161ka<\/u><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Deo Zakona o stanovanju i odr\u017eavanju stambenih zgrada koji se ti\u010de socijalnog stanovanja (preimenovanog u \u201estambenu podr\u0161ku\u201c) sadr\u017ei i neka pozitivna pojedina\u010dna re\u0161enja, kao \u0161to je primera radi, propisivanje da stambena podr\u0161ka treba da bude ve\u0107a za korisnika koji je u te\u017eoj stambenoj i socijalnoj situaciji. Me\u0111utim, op\u0161ta karakteristika koja prati \u010ditav Nacrt je da svako pojedina\u010dno re\u0161enje koje krene u pravcu inkluzivnosti i pobolj\u0161anja polo\u017eaja najugro\u017eenijih kategorija stanovni\u0161tva, prati druga odredba koja onemogu\u0107ava njegove pozitivne efekte.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Problem koji se javlja u ovom delu Nacrta zakona odnosi se na \u010dinjenicu da \u0107e dobar deo odredbi koje se ti\u010du socijalnog stanovanja pre\u0107i na teren javnih politika, odnosno Strategije \u010dime \u0107e se sistem dodatno oslabiti jer ne\u0107e imati mehanizme za izvr\u0161enje obaveza jer \u0107e one biti isklju\u010divo na terenu javne politike a ne zakonske obaveze. Istovremeno, neophodno je ista\u0107i i da je Nacrtom zakona propu\u0161teno da se propi\u0161e obaveza Republike Srbije da re\u0161ava probleme besku\u0107nika kao i da se uspostavi jasan mehanizam preko kog \u0107e se dr\u017eavni organi, organi autonomne pokrajine i lokalne samouprave kona\u010dno baviti ovim pitanjem.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Uprkos \u010dinjenici da u Srbiji jo\u0161 uvek ima\u00a0<em>hiljade pravno nevidljivih lica<\/em>\u00a0koja nemaju dr\u017eavljanstvo, Nacrtom se propisuje da pravo na stambenu podr\u0161ku imaju samo dr\u017eavljani Republike Srbije (\u010dlan 84.). Bez dokaza o dr\u017eavljanstvu, koji je \u010desto nedostupan iz razli\u010ditih razloga, pravno nevidljiva lica ne mogu ni da budu korisnici ovih programa i ostaju na margini, bez ikakve podr\u0161ke za re\u0161avanje svojih stambenih potreba, iako netom spadaju u lica u te\u017eoj stambenoj i socijalnoj situaciji, kojima Nacrt daje prednost u stambenoj podr\u0161ci.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nacrtom Zakona se\u00a0<em>ne<\/em>\u00a0<em>propisuje obaveza dr\u017eave za re\u0161avanje stambenih potreba besku\u0107nika<\/em>, iako je ona jasna i nedvosmislena sa stanovi\u0161ta me\u0111unarodnih standarda ljudskih prava. Primarni besku\u0107nici jesu u prvoj kategoriji \u201elica koja ostvaruju stambenu podr\u0161ku\u201c (\u010dlan 83.), me\u0111utim prednost na listi \u010dekanja stambene podr\u0161ke ne daje odgovor na urgentno pitanje adekvatnog sme\u0161taja besku\u0107nika danas. Odredbe Nacrta koje reguli\u0161u \u201enu\u017eni sme\u0161taj\u201d, svojom proizvoljno\u0161\u0107u i kori\u0161\u0107enjem termina \u201enu\u017eni\u201d ne garantuju po\u0161tovanje me\u0111unarodnih standarda alternativnog sme\u0161taja, a \u010dekanje na trajno re\u0161enje u okviru stambene podr\u0161ke mo\u017ee biti jako dugo, o \u010demu \u0107emo vi\u0161e govoriti u komentaru \u010dlana 73. \u2013 Bud\u017eetski fond za finansiranje stambene podr\u0161ke.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ono \u0161to je najva\u017enije, a do sada se pokazalo kao nepremostiv problem, Nacrtom zakona o stanovanju i odr\u017eavanju zgrada nije regulisano \u2013\u00a0<em>neuskla\u0111enost pojedina\u010dnih programa stambene podr\u0161ke koji se razvijaju i pru\u017eaju u jedinicama lokalne samouprave<\/em>. Do sada smo imali situaciju da se u nekim gradovima od interno raseljenih lica za u\u010de\u0161\u0107e u programu stambenog zbrinjavanja tra\u017ei da obezbede odre\u0111ena primanja po \u010dlanu doma\u0107instva, dok u drugim slu\u010dajevima u istom gradu ova lica ne smeju da imaju primanja koja prelaze taj iznos. Ukoliko se radikalno ne promeni pristup koji je zauzelo resorno ministarstvo ovo \u0107e i posle dono\u0161enja novog Zakona biti praksa sa kojom \u0107emo se susretati. Te\u0161ko je re\u0161iti ovu \u0161izofrenu situaciju, ali to se nikako ne mo\u017ee uraditi dono\u0161enjem zakona koji izgleda pre svega kao da je na brzinu napisan, bez obrazlo\u017eenja i sa nedore\u010denim odredbama. Da ne govorimo o tome da mnoga pitanja zahtevaju mnogo pa\u017eljiviju i detaljniju diskusiju od fingiranja javne rasprave kada su zakonska re\u0161enja ve\u0107 na stolu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tako\u0111e je izostavljeno regulisanje na\u010dina na koji se pru\u017ea\u00a0<em>dodatna za\u0161tita korisnika socijalnih stanova,<\/em>\u00a0kao i definisanje pravne prirode ugovora o zakupu koje korisnici potpisuju sa jedinicama lokalne samouprave. Ovo zna\u010di da ni novi zakon ne\u0107e spre\u010diti dosada\u0161nje prebacivanje loptice kad do\u0111e do poku\u0161aja sudske za\u0161tite korisnika socijalnog stana od prinudnih iseljenja \u2013 izme\u0111u Upravnog suda, parni\u010dnih sudova, Ustavnog suda i tako u krug.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kao \u0161to smo ve\u0107 napomenuli, jedno od posebno problemati\u010dnih re\u0161enja ovog Nacrta jeste ono koje se odnosi na stanovanje\u00a0<em>gra\u0111ana drugog reda<\/em>. To je stanovanje u zgradama za stambeno zbrinjavanje ili objektima za \u201enu\u017eni sme\u0161taj\u201c. Nu\u017eni sme\u0161taj je vrsta sme\u0161taja koji se pru\u017ea onim gra\u0111anima koji \u201enemaju dovoljna primanja za pla\u0107anje tro\u0161kova kori\u0161\u0107enja stana i komunalnih usluga za stanovanje\u201c, doma\u0107instava \u010diji su stanovi pogo\u0111eni elementarnim nepogodama (\u0161to se samo donekle mo\u017ee opravdati i zahteva dodatno regulisanje) i onih koji se prinudno iseljavaju i ne mogu sami da re\u0161e svoju stambenu potrebu. Proizvoljni standardi koje treba da zadovoljava nu\u017eni sme\u0161taj propisani \u010dlanom 54. stav 2. nacrta ne najavljuju nikakvu promenu, niti pokazuju volju za promenom u odnosu na katastrofalno stanje \u201enu\u017enog sme\u0161taja\u201c danas.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanom 73. Nacrta predlaga\u010d je predvideo izvore finansiranja stanogradnje, i to sredstva iz 1) bud\u017eeta Republike Srbije, 2) kredita kod doma\u0107ih i me\u0111unarodnih finansijskih institucija, 3) primanja ostvarenih na osnovu zakupa stanova u svojini Republike, 4) povra\u0107aja sredstava na osnovu kredita za realizaciju Programa stambene podr\u0161ke, odobrenim u skladu sa ovim zakonom, 5) primanja ostvarenih na osnovu otkupa stanova u dru\u0161tvenoj svojini, 6) donacija i 7) drugih izvora u skladu sa Zakonom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Analizom svakog od predlo\u017eenih izvora finansiranja dolazimo do zaklju\u010dka da je relano jedino kreditno zadu\u017eivanje i sigurni smo da je to, i pored toga \u0161to je u situaciji gotovo nepostoje\u0107e privrede skupo i neodr\u017eivo, zapravo jedino re\u0161enje koje predlaga\u010d ima na umu. \u0160to zna\u010di da \u0107e se predvi\u0111ena stambena podr\u0161ka odvijati na najskuplji na\u010din, i da \u0107e trajati u nedogled. Od ostalih izvora: Bud\u017eet Republike Srbije je u konstantnom deficitu, dr\u017eava se kreditno zadu\u017euje da bi pla\u0107ala obaveze koje su ve\u0107 predvi\u0111ene Bud\u017eetom, dakle Bud\u017eet ne mo\u017ee podneti nove tro\u0161kove i ne predstavlja realan izvor finansiranja stambene podr\u0161ke, dok su ostali izvori finansiranja (4, 5 i 6) predvi\u0111eni Nacrtom nerealni \u2013 usled svog skromnog obima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Smatramo da je predlaga\u010d\u00a0<strong><u>prevideo<\/u><\/strong>\u00a0brojne mogu\u0107nosti finansiranja stambene podr\u0161ke koje bi smanjile optere\u0107enje Bud\u017eeta i samim tim u\u010dinio realizaciju dela projekata stambene podr\u0161ke br\u017eom i izglednijom za deo stanovni\u0161tva koje pod tr\u017ei\u0161nim uslovima ne mo\u017ee da re\u0161i stambeno pitanje. Naime dr\u017eava bi morala vi\u0161e da se anga\u017euje ne samo na polju realizacije, ve\u0107 i na polju stvaranja preduslova i ambijenta u kom je mogu\u0107e da projekte stambene podr\u0161ke delom realizuju i sami korisnici, odnosno one kategorije korisnika koje ne spadaju u najugro\u017eenije. Zato je neophodno definisati karakteristike neprofitne stanogradnje koja bi na taj na\u010din bila podr\u017eana, kao i aktere koji takvu stanogradnju mogu da realiziju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Podr\u0161ka stambenom zadrugarstvu bi mogla biti jedan od delotvornih vidova uloge dr\u017eave u stvaranju uslova za aktivno u\u010de\u0161\u0107e korisnika u ostvarivanju projekata stambene podr\u0161ke i podsticanju odr\u017eivih izvora njenog finansiranja. Dr\u017eavi je na raspolaganju \u010ditav niz instrumenata, od poreskih olak\u0161ica do smanjenja ili odlo\u017eenog pla\u0107anja naknada i taksi koje pripadaju republici, jedinici lokalne samouprave i javnim preduze\u0107ima, \u0161to bi sve doprinelo ve\u0107em udru\u017eivanju gra\u0111ana u stambene zadruge i samoorganizovanom re\u0161avanju stambenih potreba, odnosno odr\u017eivom sistemu dela stambene podr\u0161ke. Mogu\u0107e je predvideti i da svaka jednica lokalne samouprave nameni deo raspolo\u017eivog zemlji\u0161nog fonda za stambenu podr\u0161ku, i da se takvo zemlji\u0161te ustupi stambenoj zadruzi koja gradi zgradu za re\u0161avanje stambenog pitanja zadrugara sa odlo\u017eenim rokom pla\u0107anja naknade. Pri tom, re\u0161enja Nacrta u identifikaciji lica bez stana (\u010dlan 85.) se mo\u017ee postaviti kao uslov za sticanje statusa zadrugara u zadrugama koje su kvalifikovane za ovakve podsticaje. Na taj na\u010din bi se iz skupog finansiranja iz kreditnog zadu\u017eivanja izuzeli svi koji nisu u potpunom stambenom i socijalnom bezizlazu i za koje stambena podr\u0161ka NE MORA u potpunosti da se realizuje sredstvima iz bud\u017eeta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovaj koncept bi se mogao ugraditi u Nacrt kroz dopunu slede\u0107im odredbama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clan 75. Stambena zadruga \u010diji su \u010dlanovi lica koja ispunjavaju uslove propisane \u010dlanom 85. Zakona u\u017eiva podr\u0161ku u skladu sa ovim zakonom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da bi zadruga ostvarila uslove za podr\u0161ku u skladu sa ovim zakonom nephodno je da:<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Zaklju\u010di ugovore o izgradnji sa svim zadrugarima kojima se izgradnjom konkretne zgrade re\u0161ava stambeno pitanje, koji se overavaju u skladu sa zakonom koji ure\u0111uje overu potpisa.<\/li>\n<li>Da sva lica sa kojima je zaklju\u010dio ugovore o izgradnji iz ta\u010dke 1. ovog \u010dlana zadovoljavaju uslove iz \u010dlana 85. Zakona.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clan 76. Kada stambena zadruga gradi zgradu za potrebe re\u0161avanja stambenog pitanja zadrugara organ ovla\u0161\u0107en za izdavanje gra\u0111evinske dozvole kako i sva javna preduze\u0107a odobri\u0107e joj pla\u0107anje svih naknada i taksi na 360 jednakih mese\u010dnih rata.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clan 77. Stambena zadruga je oslobo\u0111ena pla\u0107anja poreza na zarade, poreza na dodatu vrednost, poreza na prenos apsolutnih prava za potrebe izgradnje stambene zgrade za re\u0161avanje stambenog pitanja zadrugara.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clan 78. Jedinica lokalne samouprave iz svog zemlji\u0161nog fonda stambenoj zadruzi dodeli\u0107e zemlji\u0161te namenjeno izgradnji stambene zgrade po zahtevu stambene zadruge i odobriti pla\u0107anje naknade za ustupanje zemlji\u0161ta na 360 jednakih mese\u010dnih rata.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clan 79. Zadrugar stambeno pitanje kroz sistem pomo\u0107i stambenoj zadruzi mo\u017ee re\u0161iti samo jednom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zadrugar koji je re\u0161io stambeno pitanje kroz sistem pomo\u0107i stambenoj zadruzi ne mo\u017ee predmetni stan odu\u017eiti u periodu od 10 godina od dana useljenja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Za najugro\u017eenija lica koja nisu u mogu\u0107nosti da re\u0161e svoje stambene potrebe bez finansijske pomo\u0107i Bud\u017eeta, neophodno je obezbediti za\u0161titu kolektivnih prava u periodu realizacije projekta stambene podr\u0161ke, tako da predla\u017eemo da se zakonom propi\u0161e formiranje \u201eprivremene stambene zajednice\u201c koja bi okupljala ova lica radi za\u0161tite njihovih kolektivnih prava u periodu izgradnje i koja bi po realizaciji projekta prerasla u stambenu zajednicu u skladu sa zakonom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Moramo da zaklju\u010dimo da Nacrt zakona o stanovanju i odr\u017eavanju zgrada, ako bude usvojen ne\u0107e re\u0161iti ni jedan od brojnih problema koji su prouzrokovani va\u017ee\u0107im, prakti\u010dno neprimenjivim Zakonom o socijalnom stanovanju i oporezivanjem socijalnog stanovanja. \u0160tavi\u0161e, nacrtom se predla\u017ee da se iz socijalnog stanovanja isklju\u010de oni kojima je najvi\u0161e potrebna podr\u0161ka. Zato i ne \u010dudi \u0161to je kod pojma socijalnog stanovanja otpalo ono \u201esocijalno\u201c, odnosno zamenjeno je neutralnim terminom \u201estambena podr\u0161ka\u201c, jer je predlaga\u010d, koliko god nam to do ju\u010de izgledalo nemogu\u0107e, uspeo da napravi korak unazad u brizi za najranjivije, ostaju\u0107i pritom na konzervativnim mehanizmima stambene podr\u0161ke \u2013 kreditima \u2013 koji su najskuplji i za dr\u017eavu i za krajnje korisnike.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">(<a href=\"http:\/\/www.kogradigrad.org\/wp\/wp-content\/uploads\/Primedbe-na-Nacrt-Zakona-o-stanovanju-i-odr\u017eavanju-zgrada.pdf\">Preuzmite primedbe u pdf formatu<\/a>)<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><u>Potpisnici:<\/u><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.kogradigrad.org\/\">Ko gradi grad<\/a>, Beograd<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.uciteljneznalica.org\/\">U\u010ditelj neznalica i njegovi komiteti<\/a>, Beograd<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.besplatnapravnapomoc.rs\/\">Pro Bono<\/a>, Beograd<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Danilo \u0106ur\u010di\u0107,\u00a0<a href=\"http:\/\/www.yucom.org.rs\/\">Komitet pravnika za ljudska prava \u2013 YUCOM<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Udru\u017eenje-predsednika-skup\u0161tina-stanara-Ni\u0161-915732325154588\/\">Udru\u017eenje predsednika skup\u0161tina stanara i vlasnika privatnih zgrada<\/a>, Ni\u0161<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.szrov.org.rs\/\">Sindikat zaposlenih radnika na odre\u0111eno vreme (SZROV SRBIJA)<\/a>, Ni\u0161<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/kuda.org\/\">Centar_kuda.org<\/a>, Novi Sad<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Grupa za konceptualnu politiku, Novi Sad<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/detelinara.org\/\">Inicijativa za udru\u017eivanje predsednika skup\u0161tina stanara<\/a>\u00a0(neformalna grupa stanara i predsednika skup\u0161tina stanara), Novi Sad<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ljubinka Pej\u010di\u0107, predsednik skup\u0161tine stanara Nedeljka \u010cabrinovi\u0107a 62, Beograd<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/minoritycentre.org\/\">Regionalni centar za manjine<\/a>, Beograd<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/MinistarstvoProstora\">Ministarstvo prostora<\/a>, Beograd<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Udru\u017eenje radnika i prijatelja Trudbenika, Beograd<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Udru\u017eenje Ravnopravnost, Zrenjanin<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">(ilustracija: K. Kamaenov, 24 sata)<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cetrnaest\u00a0organizacija i inicijativa iz Beograda, Ni\u0161a, Novog Sada i Zrenjanina, 7. decembra\u00a0je zajedni\u010dki podnelo\u00a0primedbe na Nacrt zakona o stanovanju i odr\u017eavanju zgrada koji je trenutno na javnoj raspravi. Pro\u010ditajte za\u0161to\u00a0smatramo da je neophodno povu\u0107i ovaj Nacrt i otvoriti prostor za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1435,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[40,49],"tags":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gkp.org.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Stanovi-2-foto-K-Kamneov_1000x0-crop-840x200-570x200.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1434"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1434"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1434\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1435"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}