{"id":1102,"date":"2012-12-09T17:51:27","date_gmt":"2012-12-09T17:51:27","guid":{"rendered":"https:\/\/gkp.org.rs\/?p=1102"},"modified":"2017-12-09T17:53:08","modified_gmt":"2017-12-09T17:53:08","slug":"jezik-i-kapital","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/tekstovi\/jezik-i-kapital\/","title":{"rendered":"Jezik i kapital"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Iskaz: <em>ljudska komunikacija je kraljica radne snage<\/em> mo\u017ee se smatrati nepertinentim ba\u0161 kao \u0161to je u iskazu, na nivou jezika, pozivanje na suverenu vladarku reaktivan koncept. No, da li kao ironija mo\u017ee da funkcioni\u0161e? Ako je radna snaga, u krajnjoj instanci, produktivnost \u2013 broj reproduktivnih proizvoda u jedinici vremena, onda koncepcija da je ljudska komunikacija suveren radne snage ne dr\u017ei vodu. Jezi\u010dki protokoli i ljudska komunikacija mogu izmeniti sam proces rada, u smislu kraja monolo\u0161kog karaktera rada, ali mogu uraditi samo to \u2013 izmeniti tehni\u010dku organizaciju procesa rada i \u201epobolj\u0161ati\u201c organizaciju rada. Direktna veza izme\u0111u tehni\u010dke organizacije rada i produktivnosti? [<em>Mo\u017eebitimorabiti<\/em>, odzvanja sumnji\u010dav glas aktera na sceni]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iskaz: <em>jezi\u010dke sposobnosti postaju proizvodno sredstvo<\/em>. Ali i ne zapravo, jer se tada radi o neposrednom intenziviranju tehni\u010dkog procesa rada, o pove\u0107anju obima proizvodnje, ne obavezno i produktivnosti. Ako su sredstva za rad alatljike, onda intenzivnost rada zavisi od intenzivnosti rada radnika koji ih pokre\u0107e, dok u susretu s ma\u0161inerijom, radnikova u\u010dinkovitost nije odlu\u010duju\u0107a, ve\u0107 upravo ona ma\u0161inerijina. Jednad\u017eba: radnik koji poseduje sredstvo za rad i udahnjuje mu \u017eivot mo\u017ee da > ili < intenzitet rada, kao virtuoz; radnik koji opslu\u017euje ma\u0161inu, njen nezavisan intenzitet rada, njenu du\u0161u, opslu\u017euje i neradnika. I dalje uporno izostaje konceptualizacija \"\u017eivog rada\" kao podre\u0111enog znanju ma\u0161ine(-dr\u017eave). Jasno je da se radi o proizvodnom, politi\u010dkom odnosu, gde vi\u0161e nema mesta zabuni da posedovanje personalnog ra\u010dunara i imanentnih jezi\u010dkih sposobnosti stavlja neupitan znak = izme\u0111u proizvodnog i neproizvodnog radnika. Znak = mo\u017ee da stoji samo izme\u0111u stepena njihove eksploatacije. Neproizvodni, nematerijalni radnik stoga daje doprinos u ukupnoj raspodeli vi\u0161ka vrednosti i dohotka neradnika, \u0161to ga ne stavlja u podre\u0111en polo\u017eaj u odnosu na radni\u010dku klasu kada je raskid sa proizvodnim odnosima u pitanju. [<em>Ortodoksni marksizam!<\/em>, uzvik iz neistorijskomaterijalisti\u010dke publike]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iskaz druge vrste: <em>primenom nauke na proizvodni proces radna aktivnost se sme\u0161ta uz neposredni proizvodni proces umesto da bude njegov glavni pokreta\u010d<\/em>. Sme\u0161tanje uz proizvodni proces govori da rad sve vi\u0161e koincidira sa nadziranjem i koordinacijom. <em>Uz<\/em> ili <em>ispod<\/em> &#8211; <em>uzpod<\/em>? Tek kada ka\u017eemo da radnik stupa uzpod procesa proizvodnje umesto da bude njegov glavni agent, mo\u017eemo govoriti o dovr\u0161enom procesu eksploatacije mehanizmima nadziranja procesa rada i o politi\u010dkim konsenvencama <em>uzpoda<\/em>. [<em>Nismo se dogovorili oko uvo\u0111enja nove re\u010di-kovanice i uprose\u010denja jezika<\/em>, stidljivo-nasilni\u010dki progovara akademac]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Finalni iskaz: <em>\u0161ta zna\u010di ne komunicirati u dana\u0161njim uslovima proizvodnje<\/em>? Odbijanje rada valorizovanog u savremenom kapitalisti\u010dkom na\u010dinu proizvodnje? Vra\u0107anje monolo\u0161kog karaktera rada? Ne\u0107ebiti. U uvek savremenoj proizvodnji \u2013 teorijskoj \u2013 konkretno zna\u010di ne komunicirati na op\u0161teprihva\u0107en na\u010din, praviti raskid s njime i izbrisati komentare ostalih aktera na sceni, publike i akademaca, \u010dime se ukazuje na specifi\u010dnu teorijsku proizvodnju kao na danas nemogu\u0107e mesto proizvodnje. [ ] [ ] [ ]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iskaz: ljudska komunikacija je kraljica radne snage mo\u017ee se smatrati nepertinentim ba\u0161 kao \u0161to je u iskazu, na nivou jezika, pozivanje na suverenu vladarku reaktivan koncept. No, da li kao ironija mo\u017ee da funkcioni\u0161e? Ako je radna snaga, u krajnjoj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1103,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[33],"tags":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gkp.org.rs\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/rsz_9781584350675.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1102"}],"collection":[{"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1102"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1102\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gkp.org.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}